Vodovodna i kanalizaciona infrastrukture s kolektorima i fabrikom za prečišćavanje otpadnih voda, posao koji su turske kompanije ,,Čeltikčoglu” i ,,Mas Gintaš” počele 2012.godine i trebalo da završe u februaru 2014.godine, još nije gotov. Umjesto 18 mjeseci, Novljani „gaze“ 60. mjesec tog projekta, kojem se kraj ne nazire, a mreža koja je u testnoj fazi na pojedinim lokacijama ispušta fekalije na kopno i u more, baš kao i neugodne mirise.
Potpredsjednica opštine zadužena za koordnaciju projekta Danijela Đurović naglasila je da sama činjenica da je nešto trebalo da bude završeno za 18 mjeseci, a da je u toku 60. mjesec dovoljno govori o razmjerama problema.
– Kad sam došla na mjesto potpredsjednice opštine i preuzela vođenje ovog projekta, u ime Opštine smo tražili od KFV banke i od svih učesnika u projektu detaljan izvještaj. Dodatno smo angažovali FIDIK eksperta, koji je već nekoliko dana u Herceg Novom i koji će na bazi pregleda kompletne dokumentacije, svih izvedenih radova na terenu i razgovora sa svim učesnicima izraditi predlog i preporuke vezene za završetak projekta.
Ono što očekujemo od izvođača je da radovi budu završeni do kraja ove godine. Suštinski, nije ostalo mnogo radova koje je potrebno odraditi, tako da ih je moguće završiti do kraja godine, naravno, ukoliko budemo imali podjednaku posvećenost svih učesnika u projektu. Što se tiče finansijskih sredstava, na sjednici SO prije izvjesnog vremena donijeli smo odluku o zaduženju kod KFV banke preko Vlade Crne Gore u iznosu od 10 miliona eura. Sedam i po miliona namijenjeno je za nove faze projekta poboljšanja kompletnog sistema u Herceg Novom, a preostala 2,3 miliona biće isplaćena kompaniji ,,Čeltikčoglu”, kazala je Đurovićeva.
Iz kompanije ,,Čeltikčoglu” su prije početka turističke sezone poručila da u pumpna postrojenja neće ugrađivati tri do četiri pumpe, nego po jednu, pa će sistem funkcionisati u minimalnim uslovima, dok god im Opština ne plati za odrađeni posao.
Đurovićeva tvrdi da ne postoje nikakve neisplaćene finansijske obaveze Opštine prema ,,Čeltikčogluu”, što su, kako tvrdi, potvrdili Društvo za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture i firma ,,Dalem”, kao nadzor, a sva dokumentacija poslata je KFV banci.
– Što se tiče pumpi, sve su bile ugrađene, a nakon servisiranja nisu sve vraćene na pumpne stanice. U ovom trenutku sistem funkcioniše napregnuto, s obzirom na količine otpadnih voda koje trenutno imamo u Herceg Novom. Nedovoljan broj pumpi naprosto ne pumpa dovoljno, odnosno nemamo dovoljnu brzinu protoka otpadnih voda, pa je to uzrok neugodnih mirisa. Pumpe nisu vraćene i mi smo u vrlo nezgodnoj situaciji jer izvođeč radova nije raspoložen da ih vrati. Očekujem da FIDIK stručnjak sačini izvještaj kako bismo definisali način završetka projekta, u koji će, svakako, biti uključen i problem oko pumpi. Ono što mogu da poručim građanima je da sistem funkcioniše, ne u idealnom stanju, ali bolje nego prije implementacije projekta. Nema opasnosti po zdravlje građana, ali neugodni mirisi postoje – kazala je Đurovićeva.
Ona je dodala da želi da vjeruje da je svim učesnicima u projektu krajnji cilj da se projekat što hitnije završi, nakon čega će uslijediti preispitivanje kvaliteta radova i utvrđivanje odgovornosti.
Izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže, sa kolektorima i pumpnim stanicama, košta 18. 870.000 eura, a s postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, sa kojim čini jedinstven sistem, projekat je vrijedan oko 32 miliona eura. To su sredstva kredita KFW banke, Vlade Crne Gore i Opštine Herceg Novi.
K.Matović
Traže rješenje za otpadni mulj
Pitanje sladža, odnosno otpadnog mulja koji se stvara u procesu obrade otpadnih voda u fabrici za njihovo prečišćavanje, biće predmet naknadne analize kada je riječ o tehničkom rješavanju problema. Fabrika je, kako je pojasnila Đurovićeva, u testnoj fazi i priprema se pribavljanje dozvole za privremeni rad.
– Sladž jeste pitanje koje je vezano za ovaj projekat, ali ne predstavlja sastavni dio samog projekta. S obzirom na činjenicu da će sladž količinski nastati tek nakon izvjesnog vremena rada postrojenja, dakle nemamo ga još uvijek kao nusproizvod, biće tretiran na odgovarajući način. Svojevremeno je Vodakom predlagao solarno isušivanje mulja, što smatram apsolutno neprihvatljivim. Tražimo da se nađu nova tehnička rješenja, pa ćemo ući u proces sa KFV bankom oko dobijanja sredstava, ali tek pošto tehnički na zadovoljavajući način riješimo ovaj problem – istakla je Đurovićeva.